I S NEPUNIM RADNIM VREMENOM MOŽE DA SE DOBIJE PUNI STAŽ: Samo u 1 slučaju možete ovako da prođete

February 23, 2025 dan

Odredbe Zakona o penzijskom osiguranju (ZOMO) nije uvijek lako protumačiti.

Godine rada sa nepunim radnim vremenom u Hrvatskoj se računaju kao da ste radili puno radno vrijeme, ali samo kao „period“ kako biste ispunili uslov za penziju. U ostalim slučajevima, rad sa nepunim radnim vremenom preračunavaće se u zavisnosti od broja sati.

S druge strane, penzioneri koji rade moraju raditi dvije godine da bi mogli zatražiti novi obračun penzije sa dodatnom godinom staža. Pritom, nije moguće preći iz prevremene u starosnu penziju, kažu iz Penzijskog za Penzija.rs.

Odredbe Zakona o penzijskom osiguranju (ZOMO) nije uvijek lako protumačiti. Među njima je i ona o radu sa nepunim radnim vremenom i stažom za penziju. Da li će osoba koja radi sa nepunim radnim vremenom ostvariti isti staž kao osoba koja je radila sa punim radnim vremenom, objasnili su iz Zavoda za penzijsko osiguranje.

Naime, prema Zakonu o penzijskom osiguranju, period zaposlenja sa nepunim radnim vremenom izjednačava se sa punim radnim vremenom kada je to potrebno da bi se stekli uslovi za penziju. Pojednostavljeno, ako ste radili nekoliko godina po dva ili četiri sata dnevno, a te su vam godine potrebne da biste stekli uslov za penziju, one će vam se računati kao da ste radili puno radno vrijeme. Drugim riječima, takva godina rada biće jednaka godini staža, ali samo kao period koji se uzima u obzir pri sticanju uslova za penziju.

To se, dakle, ne odnosi na računanje samog staža u nepunom radnom vremenu, već na rad sa nepunim radnim vremenom koji se računa kao period proveden u osiguranju samo pri sticanju prava na penziju. Pritom se iznos pripadajuće penzije računa na osnovu stvarnog staža osiguranja, odnosno onoliko koliko ste zaista radili.

– Iz navedenog upita proizlazi da se period zaposlenja sa nepunim radnim vremenom izjednačava sa punim radnim vremenom samo radi ispunjenja uslova penzijskog staža prilikom ostvarivanja prava na starosnu penziju, prevremenu starosnu penziju, profesionalnu rehabilitaciju, invalidsku penziju i porodičnu penziju – kažu iz PIO fonda.

Tako je kada se posmatra „penzijski“ staž, odnosno staž potreban kao uslov za odlazak u penziju. Staž osiguranja je nešto drugo. U staž osiguranja, na osnovu kojeg se ostvaruju prava iz penzijskog osiguranja, računa se i period proveden u zaposlenju sa nepunim radnim vremenom.
Međutim, staž se računa u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati rada ostvarenog za pojedine godine, obračunatih na puno radno vrijeme. Na primjer, rad od jednog sata dnevno tokom jedne godine ne računa se kao godina staža, već iznosi 45 dana. Rad od četiri sata dnevno donosi šest mjeseci staža u godini, i slično.

– Navedena pravna norma ne odnosi se na računanje staža u nepunom radnom vremenu, već na period rada sa nepunim radnim vremenom koji se računa kao period proveden u osiguranju samo pri sticanju prava na penziju u skladu sa odredbama ZOMO-a. Pritom se iznos pripadajuće penzije računa na osnovu stvarnog staža osiguranja, kako je propisano stavom 3. člana 27. ZOMO-a – zaključuju iz Penzijskog o razlici između staža za ostvarivanje prava na penziju i staža na osnovu kojeg se ta penzija obračunava.

Ista odredba ne primenjuje se u slučaju rada uz penziju do polovine radnog vremena. Penzioneri nakon dvije godine rada uz penziju mogu tražiti novi obračun penzije i na osnovu njega dobiti dodatnu godinu staža. Međutim, odredba o računanju perioda rada, bez obzira na satnicu, primjenjuje se samo na radnike kada ispunjavaju uslove za penziju, ali ne i na penzionere.

Drugim riječima, penzionerima se dvije godine rada računaju kao jedna ako su radili četiri sata dnevno. Ako je penzioner radio, na primjer, dva sata dnevno, neće nakon dvije godine takvog rada steći dodatnu godinu staža kao uslov za ponovni obračun penzije. Naime, ove odredbe ne mogu se primjeniti nakon penzionisanja, već samo prije sticanja uslova za penziju, pojasnili su iz PIO fonda.