BRITANCI NAJAVLJUJU: Nakon ovog poteza Donalda Trumpa ruski predsjednik Vladimir Putin više nema kud

Prvog dana svog predsjedničkog mandata, Donald Trump je odmah počeo ispunjavati jedno od svojih najambicioznijih obećanja – “Buši, dušo, buši”. Samo nekoliko sati nakon što je sjeo u Ovalni ured, Trump je potpisao niz izvršnih naredbi koje su bile usmjerene na ostvarivanje američke energetske dominacije, piše Rebekah Koffler u The Telegraph.

U svom inauguracijskom govoru, Trump je obećao učiniti Ameriku “proizvođačkom nacijom”, koja će posjedovati najveće rezerve nafte i plina na svijetu. Njegov plan bio je jasno postavljen: smanjenje cijena energije, ponovno punjenje strateških rezervi i širenje američke energije na globalno tržište. Ovo nije bila samo ekonomska strategija, već i politički izjavljen cilj – učiniti Ameriku ekonomskom supersilom u oblasti energije.

U 2023. godini, Trump je ponovio svoju ambiciju: “Kao predsjednik, moj nacionalni cilj bit će osigurati da Amerika ima najniže cijene energije u svijetu.” Obrazloženje? Više energije znači nižu inflaciju, što zauzvrat donosi više radnih mjesta. Jednostavno, ali s velikim potencijalom.

Ali, je li Trumpova motivacija za poticanje američke energetske industrije zaista bila samo ekonomska? Moguće je da iza ove strategije stoje i puno veći planovi, koji bi mogli Americi dati ogroman geopolitički utjecaj na globalnoj sceni.

Trump je poznat po svojoj sklonosti razmišljati na veliko. “Ako već namjeravate razmišljati, razmišljajte na veliko”, govorio je često, i to ne samo u kontekstu svoje poslovne karijere, već i političkih ciljeva. Njegov plan za energetsku dominaciju, čini se, nije samo želja za ekonomskom prosperitetom. On želi koristiti energetsku moć SAD-a kao geopolitičko oružje, a kao glavni cilj postavlja – istisnuti Rusiju s globalne energetske pozornice.

Trump je svjestan da su američko-ruski odnosi duboko zakopani i da sankcije same po sebi neće značajno promijeniti rusko ponašanje. Unatoč svim prijetnjama, Moskva je dosljedno ignorirala američke ekonomske pritiske, uključujući sankcije koje su uvedene tijekom njegovog prvog mandata.

No, Trumpova strategija možda ima snažniji alat: američku energetsku dominaciju. Ako SAD uspije povećati proizvodnju nafte i plina, to bi moglo značajno smanjiti cijene na globalnoj razini i time oslabiti financije Rusije, koja je u velikoj mjeri ovisna o prihodima od energije. S obzirom na Putinovu sposobnost da zaštiti rusku ekonomiju od zapadnih pritisaka, Trump je možda upravo našao način kako financijski oslabiti ruski ratni stroj.

Dok Trump najavljuje da će odustati od ratova u inozemstvu, njegovi ekonomski pritisci na Rusiju mogli bi postati njegov najjači instrument za pregovaranje. Povećana proizvodnja nafte, uz niže cijene energije, mogla bi snažno pogoditi ruski ekonomski sustav, gdje prihod od energetskih resursa čini glavninu prihoda.

Putin, s druge strane, već je izgradio čvrstu ekonomiju koja je otporna na sankcije. Rusija je diversificirala svoje devizne rezerve, okrenula se Kini i drugim zemljama izvan Zapada, a ekonomija je prešla u ratnu fazu, s inflacijom koja raste zbog vojnih troškova. Ipak, Trump vjeruje da će kombinacija nižih cijena energije i smanjenih ruskih prihoda iz energetskog sektora natjerati Putina na pregovore.

S obzirom na sve ove geopolitičke i ekonomske kalkulacije, Trumpova strategija energetske dominacije ne izgleda samo kao način za jačanje američke unutarnje ekonomije. To je također način da SAD preuzme kontrolu nad globalnim energetskim tržištem i koristi ga za ostvarivanje vlastite političke agende, istovremeno slabeći neprijatelje poput Rusije.

Ovaj potez mogao bi biti ključan za stabiliziranje američkog utjecaja na globalnoj sceni, čineći Trumpov plan mnogo širim od običnog ekonomskog cilja – on je, čini se, zamislio svoju energetsko-geopolitičku strategiju kao igru na duge staze, koja se ne zaustavlja samo na granicama Amerike.