Ako imate problema s penjanjem stepenicama, to bi mogao biti znak: mnogi ljudi imaju manjak ovog vitamina, ali on ne daje očite simptome

Nedostatak vitamina može trajati dugo vremena bez vidljivih simptoma. To se posebno odnosi na vitamin D koji se stvara u našem tijelu kada smo izloženi sunčevoj svjetlosti, piše Lepa i Srećna.

Znakovi nedostatka ovog vitamina često su varljivi i nejasni, no kada se pojave bolovi u kostima, treba što prije provjeriti njegovu razinu. Ovo se može činiti kao jednostavna stvar, samo analiza krvi u laboratoriju.

Normalne vrijednosti za vitamin D su 75 do 150 nanomola po litri, ili 30 do 60 nanograma po mililitru, ovisno o mjerenju koje koristi laboratorij.

Oboljeli također osjećaju slabost mišića zbog kroničnog nedostatka vitamina, što im otežava penjanje stepenicama ili ustajanje s poda ili s vrlo niske stolice.

Ostali simptomi mogu biti umor, jutarnja ukočenost i suha koža. Za žene u menopauzi i starije odrasle osobe povećava se rizik od prijeloma. To se ne odnosi samo na tipične prijelome (gdje pacijenti trebaju kod ortopeda i gips), već i na mikroskopski tanke prijelome koji “napadaju” kosti udova i kralježnice.

Stoga se preporuča barem dva puta dnevno provesti 15 minuta na suncu ili uz odobrenje liječnika uzeti dodatak vitamina D. Bolesnici s popratnim kroničnim bolestima, dijabetesom, hipertenzijom i opstruktivnom bolešću pluća trebali bi uzimati veće doze.

BONUS ČLANAK:

Mislili ste da limun ima najviše vitamina C, ali ste se prevarili: Ove namirnice su prava vitaminska bomba koja jača imunitet

U razdobljima izmjene hladnih i toplih razdoblja vašem tijelu treba više pažnje. Ako obratite pažnju na hranu koju jedete i način na koji živite, čime svoju obranu (imunološki sustav) opskrbljujete potrebnim “oružjem”, vaše će tijelo održavati zonu slobodnom od “neprijateljskog djelovanja” čestica koje uzrokuju bolest . Oslabljeni imunološki sustav čini vas osjetljivijima na gotovo sve vrste bolesti. Neki uobičajeni simptomi oslabljenog imuniteta uključuju umor, česte infekcije, upale, alergijske reakcije, sporo zacjeljivanje rana, kronični proljev i infekcije uzrokovane prekomjernim rastom određenih normalno prisutnih mikroorganizama, poput kandidijaze ili gljivičnih infekcija.

Procjenjuje se da zdrave odrasle osobe obično pate od dvije prehlade ili infekcije godišnje. Osobe sa znatno više infekcija svake godine trebale bi bolje brinuti o svom imunitetu. Prehrana i imunitet Budući da je imunološki sustav izuzetno složena cjelina, razmatranje utjecaja prehrane na imunitet predstavlja poseban izazov i nimalo lak zadatak. Međutim, godine istraživanja pokazale su da prehrambeni čimbenici mogu ojačati imunitet. Naš imunološki sustav ne voli ekstremno stroge dijete za mršavljenje, ali isto tako ne voli ni višak kilograma. Ako želimo ojačati imunitet, trebamo birati namirnice bogate nutrijentima važnim za rad imunološkog sustava. Prvo, oni su izvor visokokvalitetnih proteina i “dobrih” masti, kao i antioksidansa, probiotika i prebiotika.

hrana bogata proteinima

Prehrana koja promiče zdrav imunološki sustav mora osigurati visokokvalitetne, kompletne proteine ​​poput onih koji se nalaze u jajima, ribi, plodovima mora, mesu i mliječnim proizvodima. Mahunarke i žitarice također mogu biti izvrsni izvori aminokiselina koje stimuliraju imunitet, a u kombinaciji s drugim izvorima proteina mogu pružiti odgovarajuću zaštitu imunološkom sustavu.

Hrana bogata vitaminom C

Vitamin C je pojačivač imuniteta broj jedan, pa je za održavanje zdravog imuniteta važno tijelu osigurati puno namirnica koje sadrže vitamin C. Uglavnom su to paprike, brokula, citrusi (poput grejpa, mandarina, naranči i limuna) te vrlo popularan zimski specijalitet kiseli kupus. Cvjetača i prokulice također imaju visok sadržaj vitamina C. Dovoljno vitamina C možete unijeti unosom 6 porcija voća i povrća dnevno, a najbolje ga je rasporediti tijekom dana kako biste u potpunosti iskoristili vitamin C i spriječili prekomjerno izlučivanje mokraćom.

Probiotici i prebiotici

Ovo može zvučati iznenađujuće, ali većina stanica imunološkog sustava nalazi se u crijevima. U našim tijelima postoje milijarde bakterija, od kojih su većina “dobre” ili korisne bakterije, dok neke mogu biti štetne, a mikrobiom je najgušći u našim crijevima. Probiotici su nazivi za određene sojeve bakterija za koje se smatra da su korisni za zdravlje i imunitet. Te se bakterije prirodno nalaze u hrani ili namirnicama, a mogu se uzimati i u obliku dodataka prehrani. Fermentirani mliječni proizvodi prirodno sadrže žive bakterije, a češće su dodatno obogaćeni. Najčešće korišteni komercijalni probiotici su razne vrste rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. Laktobacili i bifidobakterije normalni su stanovnici crijeva, a njihova prisutnost ukazuje na zdravu floru. Krajnji produkt njihovog djelovanja su kratkolančane kiseline koje povećavaju kiselost crijevnog sadržaja, stvarajući nepovoljne uvjete za rast i djelovanje štetnih bakterija.

No, osim probiotika, zdravlju vaše crijevne flore doprinose i prebiotici. Prebiotici su hrana za dobre bakterije i zajedno s probioticima stvaraju imunološki tandem. Prebiotici mogu povećati preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava i omogućuju im da koloniziraju mikrobiotu debelog crijeva. Osim toga, pospješuju pokretljivost crijeva, skraćuju vrijeme prolaska hrane kroz probavni trakt i povećavaju bioraspoloživost minerala, posebice kalcija i magnezija. Prebiotici dolaze iz biljnih izvora i uglavnom se nalaze u hrani kao što je korijen cikorije, cikorija, luk i banane.

Hrana bogata antioksidansima

Antioksidansi pomažu u jačanju imuniteta neutralizirajući štetne slobodne radikale. Određeni vitamini i minerali te biljni pigmenti imaju antioksidativno djelovanje. Osim što povrću daju bogatu boju, fitokemikalije ga štite od kvarenja dok raste i sazrijeva. Antioksidansi se kriju u žutom, narančastom i crvenom voću i povrću, poput bundeve i mrkve, koji sadrže karotenoide, ružičastu boju koja snagu daje cikli i crvenom kupusu te zelene namirnice koje su izvori antioksidansa klorofila. Antioksidansi se također nalaze u nekim obojenim namirnicama, poput crnog vina, tamne čokolade i zelenog čaja, koji se često konzumiraju u znanstvenim studijama. Istraživanja ga povezuju s poboljšanim zdravljem.